- Detalji
- Autor Ž.K.
- Kategorija: Iz strane štampe
- Pogodaka: 4563
Najrašireniji herbicid na svetu koji se svakodnevno i na globalnom nivou koristi širom sveta izuzetno je opasan za ljudski život. Protiv glifosata se već dugi niz godina od strane raznih udruženja za zaštitu životne sredine i ljudskih prava vodi bitka.
I to s pravom, jer glifosat koji se koristi svuda u svetu, predstavljan kao sredstvo protiv korova dizajniran je tako da ubije sve živo i prirodno što dođe u kontakt s njim. Glifosat se učestalo koristi u poljoprivredi, šumarstvu, parkovima te svim zelenim površinama koje nas okružuju.
Još davne 2004. godine u članku objavljenom u časopisu 'Journal of pesticide reforme' otkrivene su prljave tajne o ovom herbicida koje nećete čuti od npr Agencije za zaštitu životne sredine i regulatornih tela. Dok se državna tela bave širokom promocijom ovog herbicida pravi naučnici i stručnjaci otkrivaju mnoge strahote povezane s izlaganjem ljudi i okoline ovoj sveprisutnoj hemikaliji.
Ovaj herbicid osmislila je jedna farmaceutska kompanija, ali sva prava na njegovo korišćenje preuzela je globalna Monsanto korporacija koja je javnosti poznata po tome što u šaci drži monopol nad GMO semenom širom sveta. Ovaj glifosat deluje pod njihovim brendom 'Roundup', a Monsanto kampanja za njegovo korišćenje delotvorna je na svim krajevima planete Zemlje.
Mnoga istraživanja sprovedena od strane naučnika i stručnjaka, uključujući i ovo objavljeno u već spomenutom časopisu pokazuju da je ovaj sveprisutan otrov uzročnik oštećenja ljudskih ćelija, genetskih mutacija pobačaja, poremećaja u ponašanju, reproduktivnih oštećenja, imunoloških bolesti, raka i smrti kod ljudi.
Glifosat je dizajniran da ubije život na početku
Naime, na glifosat niko nije otporan. Iako se koristi i smatra blagotvornim u borbi protiv korova glifosat je dizajniran tako da ubije sve pa i korov, ali i sve ostalo pozitivno i zdravo u biljkama te okolišu. Naime uticaju glifosata mogu se odbraniti samo i isključivo GMO usevi za koje je on prvobitno namenjen. Glifosat blokira aktivnost enzima koje biljke koriste za stvaranje aminokiselina, a bez tih aminokiselina biljka ne može napraviti proteine koji su potrebni za različite životne procese, što neretko rezultira smrću biljke ali i smrću okoliša u kom biljka raste.
- Detalji
- Autor Alen Horvat
- Kategorija: Iz strane štampe
- Pogodaka: 3720
Sveruski narodni front
Ruski predsednik Vladimir Putin na prvoj konferenciji Sveruskog narodnog fronta govorio je na temu 'Izgradnje socijalne pravde' u Rusiji. Sveruski narodni front osnovan je 2011. godine kao partnerski pokret Ujedinjene Rusije s ciljem otvaranja debata o temeljnim pitanjima razvoja ruske države i društva. Na konferenciji je učestvovalo 500 ljudi, uključujući i čelnike federalnih ministarstava i tela, predsedničke poslanike, regionalne predstavnike Sveruskog narodnog fronta i predstavnike javnih organizacija. Većina učesnika nisu bile medijske ličnosti i članovi stranaka. Sveruski narodni front zamišljen je da funkcioniše kao krovni pokret za članove sindikata, nevladinih organizacija, poslovnih udruženja i grupa mladih.
Sveruski narodni front može se posmatrati kao organizacija preko koje će Putin vršiti pritisak na Ujedinjenu Rusiju te na birokratiju blisku vlasti koja je ogrezla u korupciji. Neki čak nagađaju da bi organizacija mogla poslužiti za stvaranje nove političke sile koja će zameniti Ujedinjenu Rusiju; koju bi Putin svakako trebao očistiti i stegnuti ako misli ispuniti svoja predizborna obećanja. Evgenij Minčenko u intervjuu za Valdai club kaže da 'vladajuća stranka zadržava svoj status glavnog izbornog vozila, dok je front više javna platforma'. Putin smatra da Sveruski narodni front 'mora steći status javnog pokreta'.
Putin je na konferenciji opisao ulogu koju Sveruski narodni front treba igrati u privrednom razvoju i modernizaciji društva. 'Mislim da Sveruski narodni front može igrati veliku ulogu široke platforme odakle ljudi s različitim pogledima i pristupima mogu razraditi konsenzus o rešavanju naših ključnih razvojnih problema.' Dakle, oni koji su uključeni u ovaj javni pokret mogu predlagati svoja vlastita rešenja za budžet, razvoj, socijalnu pravdu, okruženje u radnim kolektivima itd
Putinova obećanja
Potvrdivši svoju kandidaturu za predsednika Putin je krajem 2011. obećao da će rešiti problem socijalne nejednakosti. Putin je dotad više isticao jačanje Rusije na privrednom i spoljnopolitičkom planu, no sa strukturnim problemima nagomilane socijalne nejednakosti i korupcije, Putin se od privrednog rasta okrenuo problemu raspodele bogatstva. Nakon pobede na izborima u martu 2012. objavljeno je da 'socijalna politika ostaje vrhovni prioritet'.
- Detalji
- Autor Vladimir Avatkov
- Kategorija: Iz strane štampe
- Pogodaka: 4065
Vladimir Avatkov, turkolog, profesor na vojnoj katedri i katedri za jezike država Bliskog i Srednjeg istoka na fakultetu Međunarodnih odnosa u Moskvi.
Već nekoliko dana zaredom u Turskoj ne prestaju masovne demonstracije protiv politike vladajuće stranke i za ostavku premijera države Redžepa Taipa Erdogana. Samo je u glavnom gradu Ankari broj demonstranata dostigao 20.000 ljudi, a u zaštitu državnih objekata pristižu policajci i vojnici. Ti događaji po svojoj strukturi i dinamici podsećaju na talas protesta s kraja 2010. i početka 2011. god., koji je pokrenuo'' Arapsko proleće'' na Bliskom istoku i u Severnoj Africi. Dakle, nameće se pitanje da li je'' arapski ustanak'' došao na kraju i do Turske i da li ga trebamo svaki tren očekivati u turskom '' vrućem letu''?
Manifestacije protiv seče Gazi parka u Istanbulu i rasterivanje demonstranata kao i slični događaji, koji nas podsećaju na Arapsko proleće, postali su samo katalizator nakupljenog u društvu nezadovoljstva zbog politike vladajućeg režima.
{xtypo_rounded2}
Noć sa nedjelje na ponedjeljak Prema brojnim izvorima bila je noc najvećih sukoba Između demonstranata i policije otkako je Krajem nedelje Mirni protest u Istanbulu prerastao opštenarodnu pobunu protiv režima Erdogana . Deseci hiljada su izašli na ulice 4 najveca turska grada gdje ih je ponovno dočekala policija s već prepoznatljivom prekomernom uporabom suzavca. Atmosfera tokom jučerašnjeg dana na trgu Taksim bila je mirna, jer se policija privremeno povukla pa su demonstrantima prepustili trg. Hiljade su uzvikivali parole protiv Erdogana i vladajuće stranke AKP uz pesmu i ples. Ali, kada je pala noć buknuli su žestoki sukobi, naročito na prostoru gradske četvrti Besiktas gde je interventna policija suzavcem i vodenim topovima nastojala da spreči demonstrante da se približe Dolmabahce palati - Erdoganovom kancelariji, bivšoj otomanskoj rezidenciji na obalama Bosfora.{/xtypo_rounded2}
Čini se da je uzrok početka masovnih protesta u Turskoj bio jedan beznačajan događaj. Turske vlasti su odlučile da poseku Gezi, jedan od retkih parkova u Istanbulu, koji se nalazi u evropskom delu grada, nedaleko od trga Taksima. Naime, na tom se mestu je trebalo da se izgradi trgovački centar i parking, a takođe i proširi ulica na račun prokrčene teritorije.
Sa stanovišta proletarijata
Zastarelo- Detalji
- Autor Srećko Pulig
- Kategorija: Iz strane štampe
- Pogodaka: 3262
Apsolutizovanje bilo koje dimenzije, a naročito ekonomskog poimanja istorijie, tamo gde u autentičnom istorijskom materijalizmu stoji istorijsko poimanje ekonomije, nije dobro ...
Započeo bih svoju intervenciju u zadatu temu jednim drastičnim primerom, uveren da je i danas metodički plodno baviti se istinama koje se otkrivaju u preterivanjima. Jedan čitalac Marksovog Kapitala izveštava nas da je to delo morao dva puta pročitati ne bi li shvatio čemu teži taj lukavi Jevrejin Marks. On u svakoj od zemalja sveta želi pronaći identični element, zatim ga sjediniti i povesti u internacionalnu komunističku akciju, a sve radi uspostavljanja jevrejske premoći nad svetom. U svom izopačenom naumu taj identičan element je autor Kapitala pronašao u proletarijatu. Citirani Marksov čitalac je Adolf Hitler, a delo iz kojega crpimo ovu "analizu" zove se Mein Kampf. Nije bez značaja za našu temu primetiti kako su, od kada postoji ova "samostalna" država, Hitlerove ideje i kod nas našle svoga izdavača (na puko prebrojavanje medijskih pokrovitelja takve literature utrošili bismo pola prostora), dok su se Marksova dela prestala izdavati (pa tako imamo paradoks izvesne obnove izdavanja recentne marksističke literature, bez novih izdanja klasika). Neko bi rekao da to nije bez veze is njihovom potencijalnom "medijskom atraktivnošću", kako se ona ogleda na sada navodno slobodnom izdavačkom tržištu. Jer, Hitlerov stil pisanja razumljiv je svima i ne zahteva dva čitanja, koja, videli smo, u slučaju razumevanja Marksa mogu biti nedovoljna.
- Detalji
- Autor Informations ouvrieres
- Kategorija: Iz strane štampe
- Pogodaka: 3049
Sa svih strana trube: “Postoje deficit i dug… Tako se više ne može, deficit se mora smanjiti i dug se mora platiti, a za to se mora smanjiti javna potrošnja”. Prema toj priči, svi mi “živimo iznad naših sredstava” i deficit i dug proizlaze iz suviše javnih službi i suviše socijalne zaštite.
Sve je to laž.
1993. godine, troškovi francuske države, mereni procentima nacionalnog bogatstva, činili su 25,5 bruto nacionalnog proizvoda (BNP), dok su u 2008. činili samo oko 20 % – dakle, za 5.5 jedinica ili za više od jedne petine manje!
Pa onda otkuda taj deficit i taj dug? Oni se stvaraju jednom sistemskom politikom koju sve vlade vode već tridesetak godina – politikom poreskih olakšica za najbogatije i preuzimanja troškova kapitalista na teret države, na šta dolaze još i troškovi spašavanja bankara od finansijske krize koja je izbila početkom 2008.
Poreske olakšice i fiskalni pokloni za najbogatije
1986, poreska stopa najvišeg poreskog razreda poreza na dohodak bila je 65 %. Ona je stalno smanjivana, pa ju je Žospenova vlada, 2000. godine, svela na manje od 50 % , a danas je 41 %. 1986. bilo je trinaest poreskih razreda, a danas ih ima samo pet. A poreske olakšice u korist najbogatijih su uvišestručene (prekomorske investicije, nekretnine, finansije…).
Porez na imovinu, već od početka nedovoljan, sistematski je umanjivan čitavim nizom izuzimanja. Porezi na nasleđe i na poklone su drastično umanjeni i jednom velikom broju bogatstava dozvoljavaju da ih potpuno izbegnu.
Simbolično do nivoa karikature: poreski štit koji najbogatijima vraća u celini ili delimično njihove poreze (679 miliona eura u 2009).
Evropa od Nikolaidisa do Borisa
Zastarelo- Detalji
- Autor Branko Žujović
- Kategorija: Iz strane štampe
- Pogodaka: 2992
Obe slovenske prestonice, i Beograd i Zagreb, ponašaju se kao deponije evropske ideje ...
Čini se da je evropska čestitka Borisa Tadića Hrvatskoj preuranjena. Prezaduženi Zagreb u EU odlazi kao sasvim solidan kandidat za kriznog naslednika Lisabona ili Dablina. I ne samo to. Evropski Zagreb je i vrlo izvesan kandidat za doslednog naslednika svoje balkanske prošlosti.
Da li EU znači poštovanje i primenu evropskih standarda i zakona, upravo perspektivu za bolji, sigurniji i mirniji život, kako je rekao Boris Tadić, čestitajući Hrvatskoj? Da li je EU zaista jedini put kojim bi Srbija iza sebe ostavila sukobe i otvorila nove stranice mira, tolerancije i saradnje? I otkud odjednom najava nemačkog otopljavanja u odnosima sa Srbijom?
Evropska budućnost Srbije i Hrvatske, osim ako nije slepa, mora da računa sa brojnim otvorenim pitanjima. Recimo, odnosu prema genocidu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, izgonu stanovništva, problemu imovine, ali i pitanju koje Hrvatska za sada mudro nosi u evropskom rukavu: pitanju granice sa Srbijom na Dunavu koju tiho osporava.
Uopšte, EU baš kao i bivša Jugoslavija, pre može da se pohvali brojem prigušenih, nego trajno rešenih problema. Veruje li iko da su se Irci zauvek odrekli ambicije da oslobode svoje ostrvo? Gleda li iko vesti iz Budimpešte, gde se sve glasnije agituje za reviziju ishoda Prvog i Drugog svetskog rata? Kakav odnos u tom svetlu mađarska javnost gaji prema Slovačkoj, Rumuniji i Srbiji? Imaju li Škoti ambiciju da odu od Londona?
Da li je mađarska manjina u Rumuniji tek u EU zauvek rešila svoje pitanje? Da li pogotovo neko smatra da je EU rešila problem Kosova i Metohije? Jesu li Srbi iz Republike Srpske zadovoljni odnosom zvaničnog Sarajeva prema njima? Kakav je položaj Rusa u nekim pribaltičkim zemljama? Šta je sa ostacima lužičko-srpske zajednice u Nemačkoj?
- Detalji
- Autor Sonja Krivokapić
- Kategorija: Iz strane štampe
- Pogodaka: 3466
Početak pokreta
Levica se u Indiji začela i razvila kroz komunistički pokret uporedo s nastankom Oktobarske revolucije u Rusiji. Od velikog interesa za indijske levičare, radničku klasu i seljake bio je boljševički princip uzimanja prava svake nacije na samoopredeljenje. S prvim svetskim ratom rasla je industrija u Indiji čime se povećao i broj industrijskog proletarijata. Istovremeno su rasle i cene osnovnih namirnica. To je doprinelo razvoju indijskog sindikalnog pokreta. Sindikati su osnivani oko urbanih centara Indije i organizovali su štrajkove. 1920. godine osnovan je Indijski sindikalni kongres . Iste je godine osnovanaKomunistička partija Indije u Toškentu, malo posle drugog kongresa Internacionale. MNR-oije bio vodeća ličnost partijska. Kao rezultat nastojanja da KPI da proširi komunističku ideologiju po Indiji osnovane su manje komunističke grupe u Bengalu, Bombaju, Madrasu, Panjab, itd. Najviše korena marksizam je pustio u Kerali, zapadnom Bengalu i Tripura. Tamo još danas vladaju dve najprisutnije komunističke partije - Komunistička partija Indije i Komunistička partija Indije (marksistička). Zajedno s RSP-m ( Revolucionarnom socijalističkom partijom ) i Forvard block obe komunističke partije čine Levi demokratski front.
U Kerali su 1934. Godine antikolonijalisti osnovali Kongresnu socijalističku partiju . Unutar partije postojala je leva i desna frakcija i leva je bila izbačena iz partije 1940. godine. Ali do tada su levičari već izvršili znatan uticaj u Kerali, Tamil Nadu i Andra Pradešu. 1957. godine KPI je izabrana kao vladajuća partija u Kerali 1964. godine lijeva je frakcija napustila KPI i osnovalaKomunistkinje partiju Indije (marksističku). KPI (m) je dobijala vlast u Kerali 1967. , 1980. i 1987. godine.
- Šta sa sobom nosi izjava Tomislava Nikolića za bosanski televizijski kanal
- Rasizam protiv bračnog para Bijonse
- San koji nikada neću moći da ostvarim …
- Interesi SAD usmerni na podršku separatizma na Balkanu
- Karl Marx 1818 – 1883 … 130 godina od smrti aktuelan više no ikada
- Kriza na Kipru: EU, zona "meda i mleka"
- Od koga će američka borbeno-izviđačka brigada braniti Kosovo